Rogozna

Rogozna 43°5′10″N -20°38′9″W je planina 10-12 km jugoistočno od Novog Pazara. Pruža se pravcem jugozapad-severoistok u dužini od oko 20 km. Smeštena je u trouglu koji sačuinjavaju reka Raška gornji i srednji tok Ibra, Dolinama pritoka tih reka raščlanjena je na dugačke kose veoma strmih strana. Najveće uzvišenje je Crni vrh 1.504 m.

Rogozna se sastoji najvećim delom od vulkanskih stena andezita, dacita, riolita i njihovif tufova, a u severoistočnom delu od kristalastih škriljaca gornjo - karbonske starosti i stena dijabaz-rožnačke formacije. Obrasla je gustim šumama.
Planina Rogozna, Crni vrh i Jeleč

Preko Rogozne je prolazio karavanski put koji je povezivao Bosnu sa Skopljem i Solunom. Njima se navećim delom kretala trgovina sve do izgradnje ibarske železnice, kada je varošica Raška preuzela glavnu ulogu utovarno-istovarne stanice za robu većeg dela Noviopazarskog sandžaka.

Snažna vulkanska aktivnost stvorila je uslove za pojavu rudnih žica (galenit, pirit, sfalerit) koje su u srednjem veku eksploatisane, o čemu svedoče ostaci troske i drugi rudarski tragovi. Na pomenutom karavanskom putu postojala je u srednjem veku rudarska varoš Rogozno, sa rudarima Sasima i dalmatinskim trgovcima. Na Rogozini su ostaci srednjevekovnog grada Jeleča, oko kojeg je postojala istoimena župa.